Objava heliocentričnog pogleda na svijet Nikole Kopernika (1473-1543) revolucionirala je astronomiju. Ptolomej je bio nadjačan. Ali Kopernik nije bio prvi. Aristarh i al-Biruni također su razmišljali o ovoj ideji. Kopernik je nesumnjivo poznavao Aristarhovo djelo. Niklaus Koppernigk (ime na poljskom) rođen je u Torunu. Otac mu je umro kad je imao 10 godina. Odgojio ga je njegov stric, biskup Lucas von Watzenrode.
Kopernik je studirao astronomiju, teologiju, kanonsko pravo i medicinu na sveučilištima u Krakovu (Poljska), Bologni i Padovi (oboje u Italiji). Nakon povratka u Poljsku služio je u katedrali Frombork. Imao je vremena raditi na svojim heliocentričnim idejama o svemiru. 1530. dovršio je knjigu De Revolutionibus Orbium Coelestium (“O kretanju nebeskih sfera”).

Kad je Koperniku bilo 66 godina (1539), njegov 25-godišnji student Georg Joacim von Lauchen (Rheticus) uputio ga je da objavi djelo i pronašao tiskaru. Knjiga je objavljena u Nürnbergu 1543. godine. Legenda kaže da je Kopernik prvi primjerak vidio 24. svibnja, na dan kada je umro. Kopernikov svjetonazor: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn vrte se oko Sunca. Izvan Saturna: Fiksna kugla zvijezda.
Zanimljivo je da se Kopernik, poput Ptolomeja, služio desecima sekundarnih krugova jer je bio opsjednut grčkom idejom savršene kružne orbite. Grobnica Kopernika u katedrali Frombork pronađena je 2005. godine, najavljena 2008. godine. Drugi pokop dan mu je 22. svibnja 2010.